Dokumenta za dečiji dodatak
Ukoliko želite da ostvarite pravo na dečji dodatak treba da pripremite:
- izvod iz matične knjige rođenih za svu decu u porodici
- uverenje da ste državljanin Republike Srbije;
- dokaze o prebivalištu za sve članove domaćinstva (vade se u MUP-u);
- fotokopiju svoje overene zdravstvene knjižice;
- dokaze o posedovanju odnosno neposedovanju nepokretnosti, kao i odgovarajućeg stambenog prostora (izvod iz zemljišnih knjiga — vlasnički list, ugovor o kupovini nepokretnosti, rešenje Poreske uprave, uverenje iz Katastra ili ugovor o korišćenju stana),
- potvrdu o prihodima za sve članove zajedničkog domaćinstva za tri meseca koja prethode mesecu podnošenja zahteva (potvrde poslodavca, Poreske uprave, Fonda PIO, NSZ);
- potvrdu o katastarskim prihodima u prethodnoj godini za sve članove zajedničkog domaćinstva (potvrda iz Katastra);
- sudsku presudu ili potvrdu poslodavca o obustavi od plate ako u porodici neko dobija ili daje izdržavanje;
- potvrdu o svojstvu redovnog učenika za decu školskog uzrasta (dobija se u školi);
- potvrdu centra za socijalni rad da se staratelj ili hranitelj neposredno brine o detetu;
- fotokopiju kartice tekućeg računa.
Šta je potrebno za dečiji dodatak ako ste samohrani roditelj?
Potrebno vam je sve što je nabrojano, a od dodatnih dokumenata zavisno od konkretne situacije, jedan od ovih dokaza:
- izvod iz matične knjige umrlih za drugog roditelja ili rešenje o proglašenju nestalog lica umrlim;
- sudska presuda o samostalnom vršenju roditeljskog prava;
- rešenje invalidske komisije i potvrda Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje da roditelj nije ostvario pravo na porodičnu penziju;
- potvrda nadležnog kazneno-popravnog zavoda da je drugi roditelj na odsluženju zatvorske kazne duže od šest meseci.
Šta ako dete ne ide u školu ili ima smetnje u razvoju?
Za decu koja iz opravdanih razloga ne idu u redovnu školu ili imaju smetnje u razvoju potrebno je doneti i:
- potvrdu nadležne zdravstvene ustanove o razlozima za neredovno školovanje;
- akt o razvrstavanju za dete ometeno u razvoju (o stepenu psihofizičke ometenosti – deteta mišljenje daju opštinska, odnosno gradska komisija nadležna za pregled dece sa smetnjama u razvoju i njihov rad je besplatan);
- akt o produženju roditeljskog prava ako je ono produženo i posle punoletstva deteta.
Извор: edukacija.rs
ZAKON O FINANSIJSKOJ PODRŠCI PORODICI SA DECOM: Novi iznosi dečjeg dodatka od 1. januara 2025. godine, najmanji 4.299 dinara
Od 1. januara na snagu su stupili novi nominalni iznosi dečjeg dodatka i cenzusa za ostvarivanje prava na ovu vrstu socijalne pomoći.
Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju donelo je Rešenje o nominalnim iznosima dečjeg dodatka i cenzusa, kojim su određene nove granice prihoda po članu porodice, kao i iznosi koji će biti isplaćivani roditeljima i starateljima.
Da bi porodica ostvarila pravo na dečji dodatak, njen prosečan mesečni prihod po članu domaćinstva u prethodna tri meseca ne sme prelaziti sledeće iznose:
- 12.898,88 dinara – osnovni cenzus za ostvarivanje prava na dečji dodatak
- 16.768,55 dinara – za samohrane roditelje
- 15.478,60 dinara – za samohrane roditelje, kao i za staratelje dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, pod uslovom da dete ne koristi usluge smeštaja
Roditelji i staratelji dece koji ispunjavaju postavljene uslove moći će da računaju na sledeće iznose:
- 4.299,63 dinara – osnovni iznos dečjeg dodatka po detetu
- 5.589,50 dinara – za samohrane roditelje i staratelje, uz dodatno povećanje od 30 odsto
- 6.449,45 dinara – za roditelje dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, kao i za decu koja ostvaruju dodatak za pomoć i negu drugog lica, uz povećanje od 50 procenata
- 7.739,33 dinara – za dete koje ispunjava uslove za povećanje po više osnova, ali najviše do 80 odsto
Извор: paragraf.rs
Povećanje dečijeg dodatka ponovo manje od jednog evra
Dečiji dodatak u Srbiji od jula ove godine povećan je za 112 dinara, sa 4.299 na 4.411 dinara. Ova cifra uređena je Rešenjem o nominalnim iznosima nečijeg dodatka i cenzusa za ostvarivanje prava na dečiji dodatak koji je donelo Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju.
Pravo na dečiji dodatak, prema najnovijem rešenju, ostvaruje se ako ukupan mesečni prihod porodice, ostvaren u prethodna tri meseca, po članu porodice ne prelazi 13.234 dinara, odnosno 17.204 dinara za jednoroditeljske porodice, odnosno 15.881 dinar za jednoroditeljske porodice i staratelje i roditelje deteta sa smetnjama u razvoju i deteta sa invaliditetom.
Извор: novaekonomija.rs (2. септембар 2025)
Nema roditeljskog dodatka ukoliko dete nije vakcinisano, naknada se ukida i u još dva slučaja
Pravo na roditeljski dodatak imaju samo majke ili očevi čija su deca vakcinisana, predviđeno je Zakonom o finansijskoj podršci porodicama sa decom. Naime, zakonom je definisano da mesečne isplate mogu biti stopirane ukoliko deca ne budu vakcinisana u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite u Srbiji. Obavezna vakcinacija se ne odnosi samo na dete za koje se prima roditeljski dodatak, već za svu prethodno rođenu decu.
“Ukoliko se u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama utvrdi da deca nisu vakcinisana u skladu sa propisima u oblasti zdravstvene zaštite Republike Srbije, prekida se dalja isplata prava do odluke ministarstva nadležnog za finansijsku podršku porodici sa decom”, precizirano je u dokumentu.
Zakon je stupio na snagu 1. januara 2022. godine, ali iz resornog Ministarstva za brigu o porodici i demografiju nismo mogli da dobijemo podatak koliko je parova do sada ostalo bez roditeljskog dodatka.
Podsetimo, roditeljski dodatak za prvo dete rođeno posle 1. januara 2022. iznosi 300.000 dinara i isplaćuje se jednokratno. Za drugo dete dodatak iznosi 240.000 dinara i isplaćuje se dve godine u mesečnim ratama od po 10.000 dinara, za treće dete je 1.440.000 dinara i isplaćuje se 10 godina u mesečnim ratama od po 12.000 dinara, dok je za četvrto dete 2.160.000 dinara i isplaćuje se 10 godina od po 18.000 dinara mesečno.
Iz Ministarstva za brigu o porodici za Euronews Srbija navode da odredbe Zakona koje se odnose na redovno vakcinisanje dece imaju za cilj da se “zaokruži celokupnost sistema društvene brige o deci od najranijeg uzrasta”.
Vakcinacija civilizacijska tekovina
“Obaveznom vakcinacijom, kao civilizacijskom tekovinom, doprinosi se javnom zdravlju i štite posebno ranjive kategorije stanovništva koje iz opravdanih zdravstvenih razloga ne mogu da se vakcinišu. Treba napomenuti da prilikom ostvarivanja prava na roditeljski dodatak nemogućnost vakcinisanja deteta, upravo iz zdravstvenih razloga nije smetnja da se to pravo ostvari”, navode iz Ministarstva za Euronews Srbija.
Ukoliko dete iz zdravstvenih razloga ne može da primi vakcinu ne uskraćuje se pravo na roditeljski dodatak. Zakonom je predviđeno i da se roditeljski dodatak gubi ukoliko dete ne ide redovno u osnovnu školu i ne ide na pripremni predškolski program.
Nevladina organizacija ” A 11″ je Ustavnom sudu podnela inicijativu za ocenu ustavnosti člana 25 Zakona kojima se predviđa ukidanje prava na roditeljski dodatak ukoliko deca nisu vakcinisana, ne idu redovno u školu ili pripremni predškolski program. Ova inicijativa je ukazala da ta ograničenja predstavljaju posrednu diskriminaciju romske dece.
Međutim, Ustavni sud je 21. aprila 2022. godine odbacio inicijativu iz obrazloženje da za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i saglasnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima odredaba člana 25. Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom.
Pedijatri pozdravljaju odluku
Predsednik Udruženja pedijatara Srbije prof. Georgios Konstantinidis kaže za Euronews Srbija da pedijatri pozdravljaju takvu odluku.
On je naveo da je u poslednje dve godine smanjena obuhvat vakcinacijom dece redovnim vakcinama iz obaveznog Kalendara imunizacije. Posebno zabrinjava to što je broj vakcinisane dece MMR vakcinom (male boginje, zauške, rubeole) u 2020. godini pao na 78 odsto, a za dobar kolektivni imunitet potrebno je da broj imunizovanih bude iznad 95 odsto.
“Uvek govorim da je za vakcinaciju ključan odnos društva u celini i aktuelne političke elite, bilo koje, uz minimalno primenjivanje mera represije. Represivne mere i ne funkcionišu zato što ih mi devalviramo, zapravo ne pridržavamo se pravila koja donesemo. Nadam se da će ova mera (ukidanje roditeljskog dodatka ukoliko dete nije vakcinisano) doprineti većem uspehu vakcinacije”, naveo je Konstantinidis.
Skeptičan je da birokratske mere mogu dati dobre rezultate ukoliko ne postoji pozitivno raspoloženje čitaog društva prema vakcinaciji, kao što postoji u zemljama gde je veliki obuhvat vakcinacijom .
“Dokle god bude prihvatljivije, aktuelnije, milije mišljenje pojedinca sa društvenih mreža koji su protiv vakcinacije i njihov pristup medijima jednak kao onih koji imaju pozitivan stav prema vakcinaciji, represivnim merama se ne može dovesti do porasta broja vakcinisanih. Mi u ovom trenutku nemamo mnogo izbora i treba da kombinujemo sve to”, naveo je Konstantinidis.
Negativan stav prema vakcinaciji
A negativan stav čak i prema 11 obaveznih vakcina koje se daju od najranijeg uzrasta deteta vidljiv je u Srbiji, ali i celom svetu. Zbog toga su počele da se vraćaju neke zaboravljene zarazne bolesti, poput dečje paralize koje decenijama nije bilo zahvaljujući polio vakcini. Dečja paraliza registrovana je u SAD, Engleskoj, Rumuniji.
Ujedinjene nacije su u više navrata upozoravale da se sprema “savršena oluja” za nove epidemije onih bolesti koje se mogu sprečiti jer postoji vakcina. Epidemija virusa korona, usled niza dezinformacija i jačanja antivaksterskog lobija, dodatno je doprinela širenju nepoverenja u vakcinaciju.
Posebno je poljuljano poverenje u MMR vakcinu koja se prima u dve doze, prva od 12 do 15 meseca života, a druga pred polazak u školu. U Srbiji je 2017. godine izbila “snažna epidemija morbila” u kojoj je bilo 15 smrtnih slučajeva od kojih su četvoro bila deca mlađa od četiri godine.
Извор: euronews.rs (25. 8. 2022)